Odležavanje vina u drvetu: Otkrijte tajne i utjecaj drvenih bačava na okus vina

Odležavanje drva važan je dio proizvodnje vina. Proces uključuje čuvanje vina neko vrijeme u drvenoj bačvi. To vinu daje veću kompleksnost i čvrstoću. Hrast je drvo koje se najčešće koristi za starenje drva jer je čvrsto i propušta odgovarajuću količinu kisika. Međutim, vinari moraju odlučiti o vrsti drva, veličini bačve, starom ili novom drvu i načinu pečenja bačve. Odležavanje drva je skup proces, pa bi vinari trebali dobro razmisliti hoće li ga koristiti.

Toliko je aspekata koje treba uzeti u obzir pri izradi vina, uključujući kako čuvati vino i kako vino odležati. Kad pomislimo na vinarije u starom svijetu Francuske i Italija, tada ćemo vjerojatno vidjeti redove bačvi ispred sebe. Ove su bačve važan dio u vinskom svijetu. Ali postoje mnoge razlike među njima hrastove bačve koji imaju različite učinke na vino koje pijete.

Što je odležavanje vina u drvu

Odležavanje drveta je proces u kojem se vino određeno vrijeme čuva u drvenoj bačvi. Ovo je važan dio proizvodnje vina, jer vinu daje kompleksnost i čvrstoću.

Hrast je drvo koje se najčešće koristi za starenje drva jer je čvrsto i propušta odgovarajuću količinu kisika. Tijekom procesa sazrijevanja daje drvo aromaVinu dodaju okuse i okuse poput karamele, vanilije, vanilije, začina i dimljenih nota. Ovaj aromaokusi i okusi daju vinu kompleksnost. Proces odležavanja u drvu može varirati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o preferencijama vinara i sorti vina.

Koje vrste drva za odležavanje vina

Hrast je najčešće korištena vrsta drva za izradu drvenih bačava za odležavanje vina. To je zato što je hrastovo drvo čvrsto i propušta pravu količinu kisika. To vinu daje ugodan okus i aroma, a da vino ne osjeti previše drva. Osim toga, hrastovo drvo ima jedinstveni skup okusa i aromaOno što odaje vinu, poput vanilije, karamele, začina i dimljenih nota.

Postoje različite vrste hrasta koje se mogu koristiti za izradu drvenih bačvi, kao što su europski hrast (hrvatski, francuski, slovenski, mađarski) i američki hrast. Svaka vrsta hrastovog drva ima svoje jedinstvene okuse i aromakoji to prenose na vino, a neki vinari biraju pojedinu vrstu drva ovisno o okusu koji žele postići.

Izbori za odležavanje vina u drvu

Postoji nekoliko izbora koje vinar mora napraviti kada odlučuje o odležavanju vina u drvu. Jedan od prvih izbora je koju će veličinu drvene bačve koristiti. Postoje male bačve od 225 litara, koje se nazivaju i barrique, te veće bačve, koje se nazivaju i foederi. Svaka veličina ima drugačiji učinak na vino i vinar mora odlučiti koja je veličina najbolja za vrstu vina koju želi proizvoditi.

Drugi važan izbor je koju vrstu drveta koristiti. Dostupne su različite vrste hrasta, poput europskog (hrvatsko, francusko, slovensko, mađarsko) ili američkog drva. Svaka vrsta drva daje drugačiji okus i aroma vinu i vinar mora odlučiti koja vrsta drva najbolje odgovara vrsti vina koje želi proizvoditi. Odabir hoće li se koristiti novo ili staro drvo, ili kombinacija, također utječe na okus i aroma od vina. Osim toga, važno je i tostiranje bačve, koje može varirati od laganog do srednje pečenog. Na vinaru je da odluči koji će odabir odabrati za odležavanje drva.

Razne vrste drvenih bačava

Postoje različite vrste drvenih bačava koje vinar može odabrati za odležavanje svog vina. Najčešći su barrique, foeders, tonneaux i demi-muids. Svaka vrsta drvene bačve ima svoja jedinstvena svojstva i okuse koje daje vinu.

• Bačve su male drvene bačve kapaciteta 225 litara. Ove su bačve često izrađene od hrastovine i često se koriste za dozrijevanje crna vina. Barrique posude daju veću količinu drvenastih okusa i aromavino u usporedbi s većim bačvama, zbog čega vino brže sazrijeva i postaje složenijeg okusa.
• Hranitelji su veće drvene bačve, kapaciteta većeg od 300 litara. Ove se bačve često koriste za dozrijevanje bijela vina en Chardonnay. Federi daju manje drvenastih okusa i aromaVino potom sazrijeva u barrique barrique, zbog čega vino sporije dozrijeva i ima više voćnog okusa aroma's zadržava.
• tonneaux su drvene bačve kapaciteta 500 litara. Ove se bačve često izrađuju od francuskog hrasta i često se koriste za sazrijevanje crna vina, kao što su vina Bordeaux i Rhône. Tonneaux daje vinu suptilniji drveni okus nego barrique, dajući vinu dobru ravnotežu između voća i drva.
• Demi muids su bačve kapaciteta 600 litara. Ove su bačve često izrađene od francuskog hrasta i često se koriste za odležavanje vina koja imaju jak okus i aroma imati, poput Syrah i Barolo. Demi-muidi daju veću drvenastu aromu vinu od foedera, ali manje od barriquea, dajući vinu dobru ravnotežu između voća, tanin i drvo.

Vinar često odabire određenu vrstu drvene bačve ovisno o okusu koji želi postići. Neki vinari žele da im vino brže sazrije i stoga se odlučuju za manje bačve, poput barriquea. Drugi vinari žele dulje dozrijevanje i odlučuju se za veće bačve, npr. bačve. Podrijetlo drva i stupanj prženosti bačvi također je važno razmatranje.

Odabir prave drvene bačve važan je dio vinarije i može imati veliki utjecaj na okus, aroma i odležavanje vina.

Hrvatske vrste hrasta

Najpoznatije vrste hrastova u Hrvatskoj su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun itd. Svaka od ovih vrsta hrasta ima svoje jedinstvene okuse i aromakoje otpuštaju u vino, ovisno o njihovom podrijetlu i uvjetima uzgoja. Hrast lužnjak, primjerice, često raste u vlažnim šumama i daje vinima okus čokolade i začina, dok hrast kitnjak raste u sušnijim područjima i daje vinima okus vanilije i crvenog voća.

Hrvatski hrast je jedinstvena i rijetka vrsta koja se često koristi za odležavanje vina u drvu. To je europska vrsta hrasta koja raste u Slavonija i područje Dinarskog gorja. Ima jedinstven skup okusa i aromaOno što otpušta u vino, poput začinskog bilja, gorke čokolade i prženih orašastih plodova. Ovi okus i aromadaju vinu kompleksnost i jedinstven karakter. Hrvatska sorta hrasta često se bira za odležavanje vina kao npr Plavac Mali, hrvatska sorta vinove loze. Budući da je ova vrsta hrasta tako jedinstvena i rijetka, često je skup izbor za proizvođače vina.

Drvo trešnje i odležavanje vina

Neki vinari koriste drvo trešnje za odležavanje vina zbog njegovih jedinstvenih okusa i aroma aromakoje ispušta u vino. Za razliku od hrastovine, trešnjino drvo daje vinu delikatniji okus, poput crvenog voća, začina i laganog drvenastog okusa. To ga čini prikladnim za odležavanje vina koja su već osjetljiva aroma imati, poput bijela vina, rose vina i neki crna vina.

Osim toga, drvo trešnje također se može koristiti za tanin u vinu, čineći vino mekšim u ustima. Drvo trešnje također je manje porozno od hrasta, što znači da vino sporije hlapi tijekom odležavanja i manja je vjerojatnost da će poprimiti pretjerano drvenasti okus. Vinari se često odlučuju za drvo trešnje kada žele suptilniji utjecaj drveta na okus vina.

Odležavanje vina u bačvama od bagremovog drveta

Drvo bagrema rjeđi je izbor za vinske bačve od hrasta, ali neki vinari eksperimentiraju s drvetom akacije za odležavanje vina. Drvo bagrema poznato je po svom voćnom okusu aroma's i suptilne okuse bilja i cvijeća koje daje vinu. Međutim, to je i mekše drvo od hrasta, pa brže sazrijeva i omogućuje kraće vrijeme sazrijevanja. Za proizvodnju se često koristi bagremovo drvo bijela vina en rose.

Troškovi starenja drva

Starenje drva je skup proces za proizvođače vina. Drvena bačva brzo košta nekoliko stotina do tisuća eura, ovisno o veličini i kvaliteti bačve. Osim toga, proizvođači vina i dalje moraju uzeti u obzir druge troškove kao što su skladištenje i otprema bačve, održavanje bačve i trošak vina izgubljenog tijekom procesa starenja.

To može dovesti do veće cijene za potrošača. Stoga bi proizvođači vina trebali pažljivo razmotriti je li odležavanje drva dobra investicija za njihovo poslovanje, ovisno o njihovoj proizvodnoj i prodajnoj strategiji.

Vino odležalo u drvenoj sječki

Neki vinari dodaju iverje hrastovine tijekom odležavanja kako bi poboljšali okus vina bez odležavanja vina u drvenoj bačvi. Ovaj proces se često naziva "chipping". Dodaje okuse i aromahrastovine u vino, kao što su vanilija, karamela, začini i dimljene note, a da vinu ne daju nuspojave starenja drva, kao što je tanin i čvršće tijelo.

Dodavanje hrastove sječke također je jeftiniji način poboljšanja okusa vina u usporedbi s korištenjem drvene bačve. Vinari mogu dodati količinu drvne sječke koju žele i ne moraju voditi računa o veličini ili vrsti drvene bačve. To im daje veću fleksibilnost u okusu vina koje žele proizvesti.

Utjecaj na okus

Starenje drva može imati veliki utjecaj na okus vina. Tijekom procesa sazrijevanja daje drvo aromaVinu dodaju okuse i okuse poput karamele, vanilije, začina i dimljenih nota. Ovaj aromaokusi i okusi daju vinu kompleksnost. Sazrijevanje drveta također može osigurati čvršće tijelo i ravnotežu u vinu. Ovo je zbog tanini iz drveta se prenose u vino, mijenjajući strukturu okusa vina.

Vrsta drva, veličina bačve, pečenje bačve i količina kisika kroz koju drvo propušta su čimbenici koji utječu na okus vina. Vinari stoga moraju pažljivo odabrati odabire za odležavanje drva kako bi postigli željeni okus.

Kako vam crkveno vino koje je odležalo u drvu?

Starenje drva može se prepoznati po aromaokusa i okusa koje vino ima. Vina odležana u drvu često će imati note karamele, vanilije, začina i okusa dima, te note dolaze od drveta. Osim toga, sazrijevanje drva može se prepoznati i po strukturi okusa vina, koja će često biti kompleksnija i čvršćeg tijela.

Osim toga, starenje drva može se prepoznati i pogledom na etiketu vina. Mnogi proizvođači vina navode na etiketi da li je vino odležalo u drvu i koliko je trajalo odležavanje, to je dobar pokazatelj je li vino odležalo u drvu.

Važno je znati da nisu sva vina odležala u drvu, neka su vina odležala u bačvama od nehrđajućeg čelika ili betona ili uopće nisu dozrijevala.

Je li svako vino prikladno za odležavanje u drvu?

Nije svako vino prikladno za odležavanje u drvu. Neka su vina osjetljivija na starenje u bačvi od drugih. Na primjer, bijela vina često su osjetljiviji na starenje drva nego crna vina. Ovo je zbog bijela vina često su delikatnijeg okusa i brži aromagubici kada su unutra kontakt dođi s drvima. Stoga postani bijela vina često odležava u posudama od nehrđajućeg čelika ili betona, ili uopće ne odležava kako bi se očuvala delikatnost okusa.

neki crna vina također nisu prikladni za starenje drva. Na primjer, Pinot Noir često odležava u betonskim ili malim drvenim bačvama, jer se radi o delikatnoj sorti grožđa i predugo odležavanje u drvu može dovesti do pretjerano intenzivnog okusa. S druge strane, vina kao npr Cabernet sauvignon en Syrah često su prikladni za starenje drva jer imaju čvrstu strukturu okusa i mogu dobiti veću kompleksnost starenjem drva. Dakle, o vrsti vina i preferencijama vinara ovisi je li vino prikladno za odležavanje u drvu.

Koliko dugo vino treba odležati?

Proces odležavanja vina u drvenim bačvama ovisi o okusu koji vinar želi postići. Neki vinari odabiru kratko odležavanje od nekoliko mjeseci, dok drugi svoja vina odležavaju godinama.

Mlado vino odležano samo nekoliko mjeseci u drvenim bačvama imat će laganiji drveni okus, a zadržati svježi voćni okus aromas. Vina koja duže odležavaju imat će složeniji okus, s više drvenastih nota, poput vanilije, karamele i dimljenih nota.

Osim toga, veličina bačve također igra ulogu u tome koliko dugo vino treba odležati. male bačve, zvane barrique, stare bačve brže od većih bačvi, zvanih foeders.

Dakle, vinari moraju odlučiti koliko dugo žele odležati svoja vina u drvenim bačvama, ovisno o okusu koji žele postići. Ne postoji pravo ili pogrešno vrijeme za odležavanje u bačvi, to je stvar osobnog ukusa i preferencija.

Ostali materijali

Starenje vina važan je dio vinarstva i ima veliki utjecaj na okus vina. Tradicionalno se vinske bačve izrađuju od drva, poput hrasta, jer to drvo propušta pravu količinu kisika i daje vinu složeniji okus. Međutim, danas postoje drugi materijali koji se koriste za vinske bačve, poput betona, nehrđajućeg čelika i plastike. Ove bačve ne utječu na okus vina, čuvaju prirodne okuse grožđa te su dugotrajnije i higijenskije.

Odležavanje vina u posudama od nehrđajućeg čelika

Inox bačve, poznate i kao bačve od nehrđajućeg čelika, još su jedna alternativa drvenim bačvama i naširoko se koriste u vinskoj industriji. Inox bačve izrađene su od nehrđajućeg čelika, izdržljivog i higijenskog materijala. Bačve su otporne na koroziju i promjenu boje te osiguravaju učinkovito odležavanje vina. Bačve od nehrđajućeg čelika ne daju okus ili aromaprenijeti u vino, kao što to rade drvene bačve, čuvajući prirodne okuse grožđa. Bačve se također lako čiste i imaju dulji vijek trajanja od drvenih bačvi. Bubnjevi od nehrđajućeg čelika često se koriste za proizvodnju bijela vina en rose, a pogodni su i za skladištenje crna vina i proizvodnju pjenušavog vina kao što je šampanjac.

Odležavanje vina u betonskim bačvama

Betonske bačve za vino alternativa su tradicionalnim drvenim bačvama i postaju sve popularnije u vinskoj industriji. Izrađeni su od armiranog betona i lagani su, što ih čini lakim za premještanje. Također su relativno jeftini za kupnju i održavanje. Betonske bačve ne daju okus ili aroma vinu, čuvajući prirodne okuse grožđa. Betonske bačve također se lako čiste i imaju dulji vijek trajanja od drvenih bačvi. Stoga se često koriste za proizvodnju bijela vina en rose, te su preferirani izbor nekih vinara.

Plastične bačve i odležavanje vina

Odležavanje vina u plastičnim bačvama novi je razvoj u vinskoj industriji i postaje sve popularnije. Plastične bačve su lagane, izdržljive, jeftine i jednostavne za transport i čišćenje. Kao i bačve od nehrđajućeg čelika, plastične bačve nemaju okus ili aroma vinu, čuvajući prirodne okuse grožđa. Plastične bačve također su 100% hermetičke i stoga osiguravaju učinkovito odležavanje vina. Međutim, plastične bačve često su veće od drvenih bačvi, pa neki vinari smatraju da vino stari brže nego u drvenim bačvama. Za skladištenje se često koriste plastične bačve bijela vina en rose, ali plastične bačve također su pogodne za proizvodnju crna vina.

Odležavanje vina u staklenim bačvama

Odležavanje vina u staklenim bačvama rijetka je praksa u vinskoj industriji jer su staklene bačve vrlo krhke i skupe. Međutim, neki vinari eksperimentiraju sa staklenim bačvama za odležavanje vina. Staklene posude ne daju nikakav okus ili aroma vino, kao što to čine drvene bačve, čuvajući prirodne okuse grožđa. Staklene bačve također se lako čiste i imaju dulji vijek trajanja od drvenih bačvi. No, staklene posude nisu prikladne za dugo čuvanje vina, jer vino zbog prozirnosti stakla brzo sazrijeva. Zato se staklene posude često koriste za degustacije ili za male naklade posebnih vina.

Hrvatsko vino i starenje drva

Hrvatska vina koja odležavaju u drvu daju jedinstven doživljaj okusa. Jedno od najpopularnijih vina za odležavanje u Hrvatskoj je Plavac Mali. Ova sorta grožđa često odležava u drvenim bačvama sorte hrvatski hrast što vinu daje jedinstveni karakter začina, gorke čokolade i prženih orašastih plodova.

Također i vina s područja Istre, kao što su vina od teran grožđa, često odležavaju u drvenim bačvama, dajući vinu okus kave, duhana i začina.

Ova vina često imaju kompleksan okus i čvrsto tijelo zbog starenja drva. Budući da je hrvatska vrsta hrasta toliko jedinstvena, to kušaču osigurava jedinstven doživljaj okusa.

popularan vino iz Hrvatske

Hrvatska su vina sve traženija zbog svojih jedinstvenih okusa i karaktera. Vinogradarstvo u Hrvatskoj seže u antičko doba i ima dugu povijest. U Hrvatskoj se uzgaja mnogo različitih sorti vinove loze, kao npr Plavac Mali, grk, Pošip, malvazija en Teran. Svaki sa svojim jedinstvenim okusima i karakteristikama.

Većina vina iz Hrvatske jesu droog, s bogatom strukturom i dobrom ravnotežom između kiselost en tanin. Najviše crna vina rade se od sorti grožđa poput Plavac Mali, BabićNa dingač, koja često odležavaju u drvenim bačvama, čineći vina složenijim okusom. Bijela vina često se proizvode od sorti grožđa kao što su malvazija, grk, Pošip a oni često odležavaju u bačvama od nehrđajućeg čelika.

Hrvatska vina dostupna su u širokom rasponu cjenovnih razreda, od pristupačnih vina do prestižnih vina lijepog retrookusa. Vina iz Hrvatske sve su više prepoznata na međunarodnom vinskom tržištu i preporučuju se onima koji traže nešto jedinstveno i ukusno.

Sada kada znate više o vinu i odležavanju u bačvama, vrijeme je da podijelite svoje mišljenje! Prepoznajete li okuse i aromatko dodaje hrast u vino? Starenje drva, sviđa li se to vama ili ne? Podijelite svoje mišljenje ispod ovog posta u komentarima!