Crno vino iz Hrvatske

Otkrijte bogatstvo hrvatskih crnih vina

Ako tražite vrhunsko iskustvo vina, ne tražite dalje. Hrvatska nudi bogatstvo ukusnih crnih vina koja će očarati vaše nepce. Od kontinentalne regije do obale, svako vinorodno područje u Hrvatskoj ima svoje prepoznatljive sorte crnog vina koje čine nezaboravan doživljaj vina.

Jedinstveno hrvatsko crno vino

Crna vina proizvode se u svim hrvatskim vinorodnim regijama. U kontinentalnoj regiji crna vina čine 30 posto proizvodnje.

Najčešća crna vina u Hrvatskoj su Plavac Mali, Teran, dingac, Frankovka, Portugizac, Cabernet Sauvignon, Merlot, Pinot Noir i Syrah.

U primorskom vinorodnom kraju 60 posto proizvedenog vina je crno, a najzastupljenije su domaće sorte: Teran, Babić, Plavac Mali i Plavina. Međunarodne sorte crnog vina uključuju Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot i Syrah.

Teran dolazi iz Istre i proizvodi crno vino koje je izrazito osvježavajuće i laganije kompleksnosti, a okus mu nudi prepoznatljive tanine koji mu ponekad daju trpak okus. Teran Najbolje ide uz pečenu janjetinu, istarski goveđi odrezak ('boškarin') i zreli ovčji sir s tartufima. Postoje izvještaji o tome Teran još iz starorimskog doba, u kojem stoji da je majka cara Klaudija doživjela duboku starost zahvaljujući vinu proizvedenom od ove sorte.

Babić je autohtona crvena sorta grožđa koja daje vrlo pitko, teško vino tamnocrvene boje, s aromom višnje i šljive. Najpoznatija vina iz Babić dolaze s primoštenskih terasa, poznatih kao terada.

Plavac Mali izravni je potomak dalmatinske crne sorte grožđa Crljenak (Zinfandel) i Dobričić. Plavac Mali koristi se za proizvodnju najpoznatijih i najboljih hrvatskih vina kao što su Dingač, Postup, Stagnum, Zlatan Plavac, Plavac Mali, Murvica i još mnogo toga.

Portugizac je autohtona sorta koja se koristi za proizvodnju crnog vina u podregiji Plešivica, a najčešće se konzumira kao mlado vino, poput beaujolaisa u Francuskoj. Crvene ove regije nešto su svježije i elegantnije, sa značajnim bogatstvom mineralnih nota, dok su crvene iz istočnog dijela Hrvatske diskretnije arome, zaobljenog tijela.

U 19. stoljeću, kada je filoksera uništila vinograde u Francuskoj, Dalmacija je tamo izvozila svoja vina, a Francuzi su, kušajući dalmatinska vina, zaključili da Dalmacija proizvodi vatrena vina.

Kako nastaje crno vino

Prilikom proizvodnje crnog vina, temperatura mošta igra ključnu ulogu u izdvajanju boje iz pokožice grožđa. Sok od crvenog grožđa obično se brzo cijedi iz ljuske kako bi se izbjegao kontakt s košticama koje mogu uzrokovati gorak okus. Rezultat je prekrasna raznolikost bistrih, rubin crvenih vina različitih intenziteta. Nudi savršenu ravnotežu između alkohola, kiselosti, tanina i izraženih voćnih aroma.

Crveno vino proizvodi se od tamno obojenih sorti grožđa. Stvarna boja vina može varirati od intenzivno ljubičaste, tipične za mlada vina, do ciglasto crvene za zrela vina i smeđe za starija crvena vina. Sok većine ljubičastog grožđa je zelenkasto bijel, s crvenom bojom koja dolazi od pigmenata antocijana (također zvanih antocijani) u kožici grožđa; iznimke su prilično rijetke sorte teinturier, koje daju sok crvene boje.

Antocijanini i druge pigmentne kemikalije iz kožice grožđa otopljene su i suspendirane u vinu, djelujući zajedno s taninima u vinu dajući vinu ružičastu do ljubičastu nijansu. Neki vinari koriste naziv ljubičasto umjesto crveno kada su u pitanju njihova vina jer crno vino od ljubičastog grožđa može djelovati više ljubičasto nego crveno.

U vinarstvu je temperatura mošta važna za izdvajanje boje iz pokožice grožđa. Ako je mošt pregrijan, antocijani se kao plin izbacuju u atmosferu i gube iz vina. Sok crvenog grožđa obično se brzo cijedi iz ljuske kako bi se izbjegao kontakt sa sjemenkama koje vinu mogu dati gorak okus.

Bijelo vino se proizvodi od bijelog grožđa, koje je zapravo zelenkasto-žute boje. Kožica ovog grožđa ne sadrži pigmentne molekule koje otapaju i boje vino. Pigmenti antocijani nalaze se u ljusci crnog grožđa, no te se sorte ne koriste za izradu bijelog vina.

Na boju vina utječe i njegovo odležavanje u bačvama. Tijekom tog vremena, kisik može ući u vino i stupiti u interakciju s antocijaninima, uzrokujući da oni izgube boju i postanu smeđi. Taj se proces naziva oksidacija. Vinari mogu kontrolirati količinu kisika koja ulazi u vino punjenjem bačvi (zamjenjujući vino izgubljeno isparavanjem) vinom ili plinom na bazi dušika.

Kako crno vino stari, ono često postaje svjetlije jer antocijanini polako oksidiraju. Vina također mogu poprimiti narančastiju nijansu kako stare, zbog interakcije antocijana s molekulama zvanim polifenoli.

Razlika u crnim vinima

Ovisno o lokaciji, mikroklimatskim uvjetima, sorti, načinu prerade grožđa, vinifikacije i dozrijevanja, redovna crvena vina dolaze na tržište kao svijetla, rubin crvena različitog intenziteta. Umjereno su alkoholni, umjerene do visoke kiselosti, umjerenog intenziteta taninske zrelosti i izraženog voćnog okusa.

Crvena vina iz predikatnih berbi (kao što je vrhunsko vino) su mnogo složenija, imaju specifične arome povezane s plemenitom fermentacijom grožđa (osim u kasnoj berbi), gusta su, sirupasta i izrazito bogatog sastava.

Otkrijte prekrasnu raznolikost hrvatskih crnih vina i očarajte se jedinstvenim okusima i mirisima. Bilo da ste iskusni poznavatelj vina ili jednostavno želite uživati ​​u dobroj čaši crnog vina, naš izbor hrvatskih crnih vina ispunit će sva vaša očekivanja. Uživajte u esenciji sofisticiranosti i okusa uz izvanredna hrvatska crna vina.