Vina iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja

Ako ste obožavatelj Hrvatsko vino, onda svakako želite probati vina iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Ovi krajevi su poznati po proizvodnji nekih od najboljih vina u zemlji, pa ako tražite neku novu sortu, svakako kušajte ova vina iz Slavonije i Podunavlja.

Slavonija se nalazi u središnjem istočnom dijelu Hrvatske i klima je savršena za uzgoj grožđa. Regija ima dugu povijest vinogradarstva, koja datira još iz rimskog doba. Hrvatsko Podunavlje je istočnije, u blizini grada Osijeka, i logično graniči s rijekom Dunav. Ovo područje je također poznato po svojoj bijela vina, ali i za crna i pjenušava vina.

Vinogradarstvo u Slavoniji kod Kelta i Rimljana

Vjeruje se da su Kelti u kasnom predrimskom razdoblju, u 4. st. pr. Kr. u vinorodnom području Slavonije i hrvatskog Podunavlja vinove loze kultiviran. Međutim, povijesni zapisi o vinogradarstvu i vinarstvu vezani su za Rimsko Carstvo i cara Marka Aurelija koji je zabranio sadnju vinove loze ukida i njegove legije potiču na sadnju vinograda na obroncima Fruške gore.

Arheološki nalazi nedvojbeno upućuju na to da su se na ovim prostorima bavili vinogradarstvom i vinogradarstvom, a postoji vjerovanje da su, upravo zbog procvata vinograda, Rimljani nazivali Požešku kotlinu, smještenu u srcu Slavonije Vallis Aurea.

turska okupacija Slavonije

Za vrijeme turske okupacije (1527.-1687.) vinogradarstvo je na ovom području bilo zapušteno. Nakon protjerivanja Turaka, bečki dvor daje velike posjede feudalcima (u Vukovaru grofu Elzi, u Iloku Odescalchiuu, a velika područja u Baranji vojnom zapovjedniku Eugenu Savoyeu, daruvarskom grofu Jankoviću itd.).

Đakovačka biskupska konferencija organizirala je vinogradarstvo i vinarstvo na ovim posjedima. Krajem 19. stoljeća filoksera je uništila vinograde, kao u većini vinskih zemalja starog svijeta, ali i donijela dolazak novih sorti kao npr. Graševina (Welschriesling), Sylvaner ili rizling, te nestanak prethodno udomaćenih sorti.

Osnivanje vinogradarskih obrta

Nakon Drugoga svjetskog rata osnivaju se velika vinogradarska poduzeća (kao što su PIK Belja – Kneževi vinogradi Baranjskog vinogorja, IPK Osijek-Erdut, PIK Vukovar-Ilok i LŠG “Jelen”, OOUR “Ilok” u Srijemskom vinogorju, PPK Kutjevo , PK Orahovica, PIK Đakovo itd.).

Izgradnjom modernih vinarija za ono vrijeme (Vukovar, Kutjevo, Erdut), odnosno modernizacijom starih (u razdoblju od 1960. do 1990.) u ovoj gospodarskoj grani učinjen je znatan napredak, a mnoge njemačke sorte dopunjene su francuskim sortama, većinom iz obitelji Pinot.

Agresija na Hrvatsku (1991.-1995.) nanijela je velike štete vinogradarstvu i vinogradarstvu u Baranji i Podunavlju, da bi nakon mirne reintegracije uslijedio razvoj ove važne industrije. Danas u regiji postoji veliki broj obiteljskih vinarija koje spajaju vinarstvo i turizam; ova regija pokriva 30,5% vinograda u cijeloj Hrvatskoj.

Podunavlje

Ovo je područje s umjereno kontinentalnom klimom s redovitim sezonskim promjenama i optimalnim okolišnim uvjetima za vinogradarstvo. Podunavlje uglavnom karakteriziraju blago valoviti brežuljci Fruške gore kod Iloka, Banskog Brda u Baranji i planine Dalj kod Erdut koja se strmo spušta do Dunava.

Uz rijeku Dunav nalaze se tri izuzetne vinske regije: Srijem, Erdut i Barania.

Vinske podregije Slavonije: Kutjevo, Požega – Pleternica, Pakrac, Daruvar, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Đakovo, Feričanci, Orahovica – Slatina i Virovitica nalaze se na obroncima srednjoslavenskih planina, uključujući Psunj, Papuk (UNESCO Global Geopark), Krndija, planina Dilj i Požeška planina koja okružuje Požešku kotlinu.

Sami vinogradi se nalaze na blagim padinama na nadmorskoj visini od 150 do 450 metara. Ovo je najveća hrvatska vinska regija i mnogi vinari proizvode neka od najboljih vina iz svjetskih kontinentalnih vinorodnih regija.

Graševina najvažnije vino Slavonije i Podunavlja

Vodeća vrsta je Graševina koje, ovisno o vinogradu i načinu proizvodnje vina, nalazimo u bezbrojnim varijantama vrhunskih pjenušaca, svježih i laganih mladih Graševinado složenih starih vina bogatog tijela, te svih kategorija predikatnih vina (vrhunsko vino).

Zbog svoje raznolikosti klima je pogodna za uzgoj mnogih bijelih sorti kao npr Chardonnay, sivi pinot, bijeli pinot, sauvignon, Gewürztraminer, Gruner Veltliner, Rotgipfler, Müller-Thurgau (Rizvanac), Sylvaner, rizling i žuti muškat.

U posljednje vrijeme ima i puno izvrsnih crna vina kao što su Crni pinot, Merlot, Blaufränkisch, Cabernet sauvignon, cabernet franc, zweigelt, više portugalski i čak Syrah / Shiraz. iako Graševina a dominiraju bijele vrste, dosta pristaju crna vina izvrsno uz tradicionalnu kuhinju regije.

ledeno vino

Ledena vina redovito uspijevaju, a berbe sušenih bobica i selekcije sušenih bobica osvajaju glavne nagrade na svjetski poznatim natjecanjima kao što su Decanter World Wine Awards ili Mundus Vini.

Podcijenjena vina iz Slavonije i Podunavlja

Hrvatska vina iz Slavonije i Podunavlja među najpodcijenjenijim su u svijetu. Ali to se mijenja jer sve više ljudi otkriva nevjerojatnu kvalitetu i vrijednost ovih vina. Stoga nemojte više čekati i otkrijte hrvatska vina iz Slavonije i Podunavlja već danas!