Najpopularnija hrvatska bijela vina

Najpopularnija bijela vina u Hrvatskoj su Pošip, Graševina, grk, Vugava, Škrlet, Istarska malvazija† I dok su neke od autohtonih hrvatskih sorti bijelog vina navedene u nastavku, ima ih mnogo više, jer se procjenjuje da u Hrvatskoj postoji preko 130 autohtonih sorti vina. Ali koje od ovih bijelih vina već poznajete?

Pošip

Pošip je autohtono hrvatsko grožđe koje je slučajno otkriveno na otoku Korčula. Iako se uzgaja u drugim dalmatinskim regijama, grožđe se još uvijek široko uzgaja Korčula a najbolje rezultate postiže u vinogradima oko sela Smokvica i Čara.

Najbolje verzije Pošipraznolikost će biti puna i skladna sa savršenom ravnotežom između alkohola i kiselosti. Obično su zlatno žute boje s voćnim aromama marelica, badema, mediteranskog bilja, smokava i citrusa. PošipVina se izvrsno slažu s većinom dalmatinskih jela, posebno s ribom i školjkama, dok se verzija odležana u hrastu dobro slaže s hobotnicom ili teletinom.

Odlično se slaže i sa sirom i suhomesnatim mesom. Pošip bilo je prvo bijelo grožđe iz Hrvatske sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom.

Graševina

Graševina je hrvatski naziv za srednjoeuropsku sortu velšrizlinga (također poznat kao laški rizling , Olaszrizling , rizling Italico) koja nije domaća, ali daje najbolje rezultate u Hrvatskoj.

Također je glavno hrvatsko grožđe za bijelo vino, budući da čini četvrtinu svih vinove loze koji su tamo posađeni. Graševina karakteriziraju ugodne voćne i cvjetne arome, živahna kiselost, blago gorak okus, punoća i sklad.

Vina se kreću od pjenušavih, droog (svježi, ali i hrastovi) do poluslatki i kasno ubrani biseri. Ova vina su vrlo raznovrsna pa ih je moguće upariti sa svakim slijedom u jednoj večeri.

Pinot Sivi / Sivi pinot / Sivi pinot

Pinot Sivi je hrvatska varijanta Sivi pinot, također poznat kao Sivi pinot en Grauburgunder, bijela je sorta grožđa za koju se vjeruje da potječe iz Burgundije, ali grožđe je pokazalo nevjerojatan potencijal u kontinentalnoj Hrvatskoj, kao rezultat toga, ovo grožđe se uglavnom sadi u hrvatskoj regiji Slavoniji i proizvodi izvrsna vina.

Gusti su i koncentrirani, s tipičnim notama bijelog cvijeća, meda, đumbira, marelice, limuna, začina i droog voće. Vina su obično droog s nekim suhim sortama. Obično su pune i dobro se slažu uz perad, divljač i svinjetinu.

U mirisu cvjetne note cvijeta, bijelog voća citrusa i kruške. Bogat osjećaj u ustima, pun nota zrelog voća, tropskog voća poput nota ananasa. Uz bogatstvo mediteranskog bilja. Završnica je mineralna, duga i puna.

Traminac / Gewürztraminer

Traminac je hrvatski naziv za još jednog od srednjoeuropskih favorita za bijelo vino, sorta poznata na njemačkom kao Gewürztraminer. Naziv sorte potječe od imena sela u Južnom Tirolu, njemačkog govornog područja sjeverne Italije pod nazivom Tramin, ali nažalost ne možemo točno reći odakle je sorta izvorno došla.

Duga je i komplicirana genetska povijest, dodatno komplicirana činjenicom da je genetika ove sorte izrazito komplicirana i da su se u regiji vodili mnogi ratovi, a u prošlosti se ovo vino zvalo jednostavno traminac, taj naziv je kasno 19. promijenio u Gewürztraminer. “Gewürz” znači začin ili parfem, pa vam daje predodžbu o tome kakvo je vino zapravo.

Tijekom duge povijesti ovo grožđe u Europi rasprostranjeno je po cijelom kontinentu, a mnogo kasnije i u novi vinski svijet. U Hrvatskoj se ovo vino uglavnom proizvodi u regiji Erdut a Ilok zahvaljujući dobrim klimatskim uvjetima i plodnom tlu uz Dunav, ovo grožđe dobro uspijeva.

Radi se o ekstraaromatičnom vinu, s buketom ruža, ličija i marakuje, a u Hrvatskoj ga ponekad nazivaju i “ženskim vinom”. Može se piti samostalno, kao aperitiv, ali i kombinirati s masnijim jelima, poput foie gras, finih sireva i finih deserta.

Istarska malvazija

Istarska malvazija je autohtona hrvatska bijela sorta grožđa koja se uglavnom uzgaja u Istra, gdje se uglavnom koristi u proizvodnji sorti. Ova vina pogodna za hranu obično su svježa i voćna, s mineralnim notama i aromama zelene jabuke, bagrema i marelice.

Dok se većina sorti uživa u mladoj dobi, neki proizvođači odzrijevaju dulje u hrastovim, bagremovim bačvama ili amforama kako bi dobili nešto drugačiji izraz. malvazija-vina se izvrsno slažu s bijelom ribom, drugim vrstama morskih plodova, ali i s raznim jelima spravljenim od bijelog istarskog tartufa.

osim u Istra grožđe se uzgaja i u nekim dijelovima Slovenije i talijanske regije Friuli-Venezia Giulia.

Škrlet

Škrlet smatra se autohtonim hrvatskim bijelim grožđem. Iako mu je podrijetlo nepoznato, ovo kasnozrelo grožđe prvi se put spominje 1856. godine. Uzgaja se uglavnom u Pokuplju i Moslavini, a najbolje rezultate daje na južnim padinama koje imaju dovoljno sunca tijekom cijele godine. Iz Škrlet je obično svježe i svježe mlado vino, koje karakterizira svijetložuta boja s tipičnim zelenim nijansama.

Tipično pokazuje cvjetne i voćne note zelene jabuke, kruške i žute šljive, koje nadopunjuju svijetlu kiselost. Vino ide uz lagana jela poput slatkovodne ribe, tjestenine ili glavnih jela od peradi. Zanimljivo je da ime grožđa dolazi od njemačke riječi scharlach (šarlah), zbog tipičnih crvenih točkica koje se povremeno pojavljuju na loza da se pojavi.

grčki / Grk Bijeli

Grk odn Grk bijeli je autohtono otočko hrvatsko grožđe Korčula koji se uglavnom koristi u proizvodnji suhih bijelih vina. Grožđe rijetko daje visok prinos i uglavnom se uzgaja na pjeskovitim tlima koja okružuju grad Lumbardu.

Budući da je naziv Grk u prijevodu grčki, dugo se vjerovalo da je grožđe podrijetlom iz Grčke, no novija istraživanja proturječe toj ideji i Crljenak kaštelanski navode kao jedini blizak ovom rijetkom i jedinstvenom hrvatskom grožđu.

Također, riječ g rk može se grubo prevesti kao gorak – suptilna kiselost uobičajena je karakteristika grčkih vina. Većina Grk vina su mineralna i aromatična, s pikantnim nijansama i dobrom ravnotežom između kiselosti i šećera. Zanimljivo je da grožđe Grk ima samo ženske funkcionalne dijelove, što znači da ga treba saditi uz druge sorte grožđa.

U Lumbardi se obično koristi zajedno sa Plavac mali kultivirana. Uz bijelu ribu i školjke, naravno, odlično se slažu grčka vina, ali mogu i uz rižota, jela od tjestenine i odležane sireve.

Maraština

Iako se pretpostavljalo da Maraština je autohtono hrvatsko grožđe, istraživanja su pokazala da je usko srodna Malvaziji del Chianti. Maraština je u nekim dijelovima Hrvatske poznatiji kao Rukatac. Ipak, ova kasnozrela sorta grožđa dosta se uzgaja u hrvatskim krajevima Dalmacija, posebice područje oko Šibenika i otoka Hvara, Lastova, Pelješca i Korčula.

Mararaština se uglavnom koristila kao mješavina grožđa za njegovu izradu berba vino, ali se u posljednje vrijeme pokazalo kao izvrsno grožđe u proizvodnji sortnih vina. Ova vina koja se lako piju obično su voćna i mirisna s aromama droog voće i med. Odlično se slažu s bijelim mesom, plodovima mora, ribom, rižotima i sirom.

Grožđe se koristi i u proizvodnji hrvatskog desertnog vina Prošek.

Muškat Momjanski

Muškat Momjanski je vino zaštićenog podrijetla proizvedeno kod Momjana u Istra. Vina su napravljena od sorte muškat, točno od sorte muškat Blanc à Petits Grains. Jedinstvena kombinacija mikroklime i tla oko Momjana pokazala se posebno pogodnom za uzgoj muškata.

Vjeruje se da je grožđe doneseno iz Italije 1200-ih godina te se kroz povijest prilagođavalo i steklo svoj osebujni karakter. Vina proizvedena u regiji su bogata i aromatična i mogu varirati od blijedožute do zlatne. Grožđe se koristi u proizvodnji cvjetnih i voćnih suhih vina te intenzivnijih desertnih vina koja obično pokazuju arome grožđica, suhih smokava i meda.

Ova vina mogu biti označena i kao arhivsko vino ako su odležala najmanje pet godina. Muškat momjanskivina je najbolje poslužiti ohlađena. U njima se može uživati ​​kao aperitiv, a dobro se slažu s voćnim slasticama, posebice pitama, pudinzima i savijačama.

Vugava

Vugava je autohtono hrvatsko grožđe koje dolazi s malog otoka Visa. Uzgajana isključivo na otoku, sorta rano sazrijeva u toploj mediteranskoj klimi i uspijeva na terasastom terroiru oko Komiže. na Vugava bazirana vina su zlatnožuta, svježa i aromatična.

Kiselost je obično niska, udio alkohola visok i vina će općenito imati visok udio šećera. Aroma podsjeća na zrelo voće, marelice, breskve i med, ponekad s notama citrusa i začina. Vugava ima dugu povijest na otoku i vjeruje se da su ga donijeli stari Grci.

Osim u sortama i bijelim kupažama, grožđe se koristilo i za prošek – dalmatinsko desertno vino od suhog bobičastog voća. Vugava rijetko se koristio u rinfuznim vinima. Iako rijetko, oduvijek je poznato kao visokokvalitetno, vrhunsko hrvatsko grožđe. Vugavavina najbolje odgovaraju domaćoj kuhinji.

Odlično se slažu s plodovima mora, uključujući školjke i bijelu ribu, ali dobro se slažu i s peradom, salatama, svježim voćem te ovčjim ili kozjim sirom.

Žlahtina

Žlahtina autohtona je hrvatska sorta grožđa koja se uzgaja gotovo isključivo na otoku Krku, uglavnom oko Vrbnika. Grožđe se koristi u proizvodnji laganih i osvježavajućih bijelih vina namijenjenih za uživanje mladih.

Obično pokazuju cvjetne i citrusne arome upotpunjene mineralnim notama i uravnoteženom kiselinom. Žlahtina paše uz ovčji sir, ribu i jela od morskih plodova, ali i uz bijelo meso i janjetinu. Naziv žlahtina dolazi od slavenske riječi žlahten, što u prijevodu znači dragocjen ili plemenit, što možda ukazuje na važnost grožđa u antičko doba.

Debit

Debit je kasno sazrijevajuće bijelo grožđe za koje se vjeruje da je porijeklom iz sjeveraDalmacija. Uglavnom se koristi u svakodnevnim laganim sortnim vinima ili kao kupaža grožđa, obično u kombinaciji s drugim regionalnim sortama. Najbolji izrazi Debit dolaze iz prominskog i drniškog vinogorja. Početkom 20.st Debit cijenjena sorta grožđa, no polako je gubila svoj prestižni status i do ranih XNUMX-ih uglavnom se proizvodila produljenom maceracijom, što je rezultiralo neimpresivnim i bljutavim bijelim vinima.

Sredinom XNUMX-ih nekoliko je proizvođača odustalo od dugotrajne maceracije i počelo proizvoditi živa i aromatična bijela vina jarke kiselosti i osebujnog mineralnog karaktera. Kasna berba Debitgrožđe se ponekad koristi u bogatim i koncentriranim desertnim vinima, dok su neki proizvođači čak uvidjeli potencijal grožđa za proizvodnju iznimnih pjenušaca. Još uvijek se vjeruje da grožđe potječe iz Hrvatske, iako bi alternativno ime Puljižanac — grubo prevedeno kao osoba iz Apulije — moglo sugerirati talijansko podrijetlo.

Debit vina pristaju uz jela od janjetine ili ribe.

Bratkovine Bijeli

Bratkovine Bijela, ponekad također Bratkovine Nazvana Blatska, smatra se autohtonom sortom otoka Korčula. Iako još nije moguće utvrditi točno podrijetlo ovog grožđa, činjenica je da je spontano križanje Bratkovine Bijela i Zlatarica Blatska rezultirala je Pošip te da su te tri varijante gotovo isključivo vezane uz otok Korčula. Ove činjenice stoga podupiru pretpostavku da je Bratkovine Bijela je iz Korčle.

Riječ je o vinu od fritaja koje se odlično slaže s ribljim i morskim jelima kao što su dalmatinski specijalitet brudet i druge ribe i školjke, ali i uz jela od povrća i tjestenine. Bratkovine Bijela će zadovoljiti i najistančanije ljubitelje vina.

Zlatarica

Zlatarica je prava autohtona hrvatska sorta grožđa. Poznato je i po sinonimima Zlatarica Bijela, Zlatarytza i Zlatharitza. Prema DNK analizama obavljenim 2002. roditelj je pasmine Pošip. Ovo vino ne treba miješati s genetski drugačijim Zlatarica Vrgorska sorta.

Zlatarica je gotovo zaboravljena bijelo vino iz Hrvatske. No, ovaj drugi polako postaje sve popularniji i poznatiji. Posljednjih godina, Zlatarica Zato je napravljen svojevrsni povratak. Svježe je bijelo vino a ponekad se miješa s drugim tipovima hrv bijelo vino.

Vino je to koje ide uz škampe, sushi i juhu od povrća.

malvazija Dubrovnik

Dugo se smatrala lokalnom sortom dubrovačkog kraja, no nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da je pripadnica velike mediteranske obitelji malvazija koje
također se može naći u nekoliko drugih zemalja kao što su Italija i Španjolska. U Hrvatskoj je dokazano da je jedna od najstarijih sorti, budući da se ime spominje u dokumentima Dubrovačke Republike iz 14. stoljeća. danas je njegov uzgoj ograničen na usko područje dubrovačkog i konavoskog područja. Zbog svog oblika, rastresitog grozda i guste opne grožđa, pogodan je za proizvodnju tradicionalnog prošeka – slatko vino napravljen od polusušenog grožđa.

Lako stvara visok udio šećera, pa su slatka vina s malvasije vrlo slatka i jako jaka u isto vrijeme. Arome su privlačne, od nota meda, preko kandiranog agruma, mješavine likera sa suhim smokvama i orasima.

Kujundžuša

Podrijetlo od Kujundžuša nije poznata, ali se smatra lokalnom sortom. Prema predaji, ime je dobio po turskoj riječi (zlato) koja opisuje zlatnu boju grožđa u fazi zrelosti, a prema tome i po drugoj, po prezimenu Kujundžića, kao jednog od njegovih prvih proizvođača. Uzgaja se isključivo u podregiji Dalmatinske zagore, u okolici grada Imotskog.

Kao Žlahtina proizvodi mekana vina s blažim kiselinama, pa je zbog svog blagog karaktera lako pitka i vrlo popularna u regiji podrijetla, gdje je zastupljenost vinograda čak 90%. Miris je diskretan, sa: mekim voćnim tragovima pomiješanim s blagim minerali. Laganog okusa, s alkoholom u rasponu od 11% do 12% i ne pretjerano izraženom kiselošću.

rizling

rizling (Rajski Rizling) je sorta koja je stoljećima prilagođena prohladnoj njemačkoj klimi i u takvoj ili sličnoj klimi postiže najbolje rezultate. Međutim, činjenica je da, kao i kod Chardonnay, posjeduje svojstvo izvrsne prilagodljivosti drugim potpuno drugačijim geoklimatskim uvjetima.

U onim krajevima Hrvatske s hladnijom klimom, otpornost na loza cijenjena na niskim temperaturama, koja lako podnosi sve rjeđu pojavu zimskih temperatura do minus 20°C. Prinos je umjeren do visok ovisno o nekoliko čimbenika, uglavnom geografskih.

Normalna godina u hrvatskim kontinentalnim uvjetima lako može doseći 10.000 litara po hektaru. rizling ima jedinstvenu sposobnost postizanja visokog sadržaja šećera u zrelom grožđu uz održavanje vrlo visoke kiselosti, često do 15 grama po litri. Zbog te osobine i naravno istančane arome, gotovo je idealna sorta za sve vrste predikata, a kasna berba bi bio poželjan minimum.

U Hrvatskoj se mogu pronaći tri stila. Jedno je vrlo lagano, osvježavajuće i blago kiselkasto vino, obično rezultat redovite berbe u sjevernim krajevima. Sa zapadnih dijelova kontinentalne Hrvatske lagana je i osvježavajuća, s istoka zrela i jaka.

Sauvignon Blanc / Sauvignon Bijelis

Sauvignon se uglavnom uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je zastupljen u svim subregijama, ali se uspješno uzgaja i u primorskoj Hrvatskoj, posebice u Istra.

U kontinentalnim krajevima prelazi u vino samostalno, bez miješanja s drugim sortama, u većini slučajeva je namijenjeno brzoj konzumaciji, dok se manji dio kvalitetnije vinificira na način koji zahtijeva kraće ili duže sazrijevanje.

Rijetko dospijeva u drvene bačve (barriques), uglavnom u slavenskoj podregiji, ali i kao takva pokazuje zanimljive rezultate jer uspješno čuva osvježavajući karakter aroma ogrozda, svježe pokošene trave, bazge i mineralnih nota, kao i svježina, sočnost i slatkoća okusa, glavno sidro.

Hrvatski sauvignon blanc često je bogat mirisom bazge.

Pušipel / Moslavac

Pušipel of Moslavac je bijela sorta grožđa koja se uzgaja u najsjevernijem hrvatskom kraju Međimurju. To je međunarodno grožđe koje se također javlja u Tokaju (Furmint), Sloveniji (Šipon) i Austriji (Mosler) u Mađarskoj.

Grožđe se uglavnom koristi za suha bijela vina, ali može proizvesti i visokokvalitetna desertna i pjenušava vina. Suha vina proizvedena od Pušipel su svijetlo žute, mineralne, svježe, lagane i lako pitke. Tipično imaju voćne i citrusne note koje podsjećaju na zelene jabuke, limun i limetu.

Kiselost je umjerena ili visoka, dok je sadržaj alkohola općenito nizak. Ova vina dobro idu uz različita jela. Mogu se kombinirati s laganim zalogajima i zalogajima ili s težim regionalnim specijalitetima. Prvi pisani zapis o Pušipel potječe iz prve polovice 19. stoljeća.

Obično se nazivao Moslavec ili Šipon, a njegov puni potencijal bio je uvelike zanemaren. Grožđe je postalo poznato strategijom brendiranja koja se pojavila 2000-ih. Moderni vinari koristili su najbolje vinove loze, odabrao ime Pušipel i poboljšane tehnike proizvodnje vina Pušipel preimenovati u vodeću međimursku sortu grožđa koja daje vrhunska vina.

Prč

Prč je kvalitetno suho bijelo vino iz hvarskog vinogorja specifičnog okusa. Suha je bijelo vino karakterističnog okusa proizvedeno od rijetke, autohtone sorte muskatnog grožđa Prč. Proizvodi se usred Dalmacija od autohtone sorte hvarskog muškata u mjestu Sućuraj. To je pravo otočko vino. Vino je zlatnožute boje, intenzivnog, čvrstog okusa i specifičnih aroma muškatnog oraščića.

Vinifikacija započinje obradom ručno odabranog grožđa u pneumatskoj preši pod kontroliranom fermentacijom, a zatim u malolaktičkoj fermentaciji od 16-18 stupnjeva. Prije punjenja u boce ovo vino često odležava minimalno dvanaest mjeseci kako bi dobilo specifičnu aromu okusa.

Ovaj bijelo vino idealan je za kombiniranje s laganim jelima poput bijelog mesa i ribe.

Cetinka

Cetinka je autohtona hrvatska bijela sorta. Uglavnom se uzgaja na Korčuli. Ima zrelu trubu veliku do vrlo veliku, težine od 200 do 3000 g. List od Cetinka je piramidalan ili stožast s dva do tri viseća krila, ima labave do zbijene, duge i debele stabljike u grozdovima.

Zrele bobice su srednje veličine, okrugle do jajolike, zelenkasto žute boje i jantarne na sunčanoj strani. Kožica je mekana, neprozirna i ima sočno, kiselkasto meso. The Cetinka često se uzgaja na vlažnom tlu i daje visoke prinose prosječne kvalitete. Daje bolju kvalitetu na dobro izloženim položajima i toplijim mikroklimatskim uvjetima.

Općenito uspijeva u svim tipovima tla, iako preferira plodno, toplo i vodopropusno tlo. To je sorta mediteranske klimatske regije.

Okus vina je lagan i osvježavajući, a boja je zelenkasto žuta. Sadrži oko 12% alkohola i oko 5 g/l ukupnih vinskih kiselina. Otpornost na pepelnicu i plamenjaču je umjerena i slaba na Botrytis. Vinska kobasica također vrlo često kao berba vino koje se koristi za izradu blend vina.

Chardonnay

Chardonnay prirodno je pun i mekan te ima malu kiselost. Ova sorta grožđa nema nigdje isti okus, iako se uzgaja u cijelom svijetu. Grožđe poprima okuse mjesta na kojem raste. Ipak, postoji sličnost između svih chardonnay vina. Uvijek pružaju mekan osjećaj u ustima.

To je lako grožđe koje se nalazi u cijelom svijetu. Sorta grožđa lako se prilagođava klimi i tlu na kojem raste. To je rano zrelo grožđe koje daje izvrsne rezultate i u hladnim i u toplim uvjetima. Vina iz hladne klime su svježa, nalik jabukama i sadrže agrume i visoku kiselost. Toplija područja daju vino u kojem prevladavaju breskva, dinja, ananas i agrumi.

Snaga ove sorte grožđa je u tome što može proizvesti prekrasna vina u svim klimatskim uvjetima. Stil od chardonnayVino se stoga može jako razlikovati po regiji: od orašastih, teških i masnih do trljasto svježih i blago cvjetnih ili egzotičnih. Zbog ove raznolikosti ovo vino nikada neće dosaditi. Uvijek ima drugačiji okus! Zahvaljujući ovim posebnim svojstvima, može se naći u svakoj vinskoj zemlji.

Jarbola

Jarbola je prava autohtona hrvatska bijela vrsta vina koja se uglavnom može naći na Kvarneru. Zreli list ovog grožđa je srednje veličine. Grozd je srednje veličine, kupast, zbijen. Zrele bobice su srednje veličine, okrugle, zeleno-žute boje. Peteljka je srednje duga i zelenkasta. Štapići su dugi, jaki, boje lješnjaka. Bobice od jarbola su kratke ili srednje dužine.

Zahvaljujući opsežnoj DNK analizi 2003. godine utvrđeno je da je Jarbola je prava bijela hrvatska sorta grožđa. Do tada je to bilo gotovo izumrlo bijelo grožđe. DNK analiza pokazala je da se radi o jedinstvenoj sorti i prava je sreća što je prepoznata u starim vinogradima na obroncima Ćićarije. Od dvadeset pronađenih vinove loze napravljen je biljni materijal, nakon čega se postupno razvijalo grožđe Istra a Kvarner se raspršio.

Jarbola daje kvalitetna vina, puna i svježa, visokog aromatskog potencijala i pogodna za sljubljivanje. Osvježavajuće je, svijetlo žute boje kroz koju prolazi zelena nijansa i voćno cvjetnog mirisa s izraženim komponentama zelene jabuke. Vino se proizvodi od grožđa koje je vrlo slično a vrhunsko vino.

A što je s crnim vinima?

Pronađi te bijelo vino nije ukusno? Nema problema! Hrvatski crno vino ima dugu i bogatu tradiciju još od starih grčkih doseljenika koji su zasadili vinograde duž dalmatinske obale. Rimsko Carstvo je kasnije preuzelo i proširilo te vinograde, a neka od najboljih hrvatskih vina navodno je pio nitko drugi nego sam car Dioklecijan.

Danas hrvatska vina doživljavaju neku vrstu renesanse jer sve više ljudi otkriva ukusna crna vina koja ova prekrasna zemlja nudi.

U Hrvatskoj postoji mnogo različitih sorti crno vino proizvedeno, u rasponu od laganih i voćnih do punih i robusnih. Neke od najpopularnijih vrsta su Plavac Mali, Cabernet sauvignon, Blaufränkisch / Frankovka, Merlot, Teran en Zinfandel.