Pojava jedinstvenog slavonskog pjenušca

Vani pjenušac Slavonija je relativno nepoznat dragulj u svijetu pjenušavih vina. Regija Slavonija u Hrvatskoj je poznato po bogatoj poljoprivredi i proizvodnji visokokvalitetnih vina, a ni pjenušci ovog kraja nisu iznimka. Ova vina proizvedena su od lokalnih sorti grožđa i tradicionalnom metodom proizvodnje pjenušaca, što rezultira jedinstvenim okusom koji svakako vrijedi probati.

Znate li da je prvi hrvatski pjenušac proizveden u Slatini 1864. godine? Stari podrum od 2016. godine proizvodi pjenušac od crnog grožđa s područja Slatine, s ciljem promicanja vinske regije Slatina kao kolijevke hrvatske proizvodnje pjenušaca. Zovu je “Slatinski biser” i sve što vinarija proizvede “nestane u trenu”.

Vani pjenušac Slavonija

Vani pjenušac Slavonija je savršen izbor za one koji traže nešto novo i jedinstveno u svijetu pjenušaca, bogatog okusa i lijepog mjehurića. Izvanredno otkriće netaknute boce”Slavonski šampanjacsluži kao dokaz davne povijesti slatinskog pjenušca u Hrvatskoj. Prošlost pjenušaca ovog hrvatskog kontinentalnog kraja seže više od stoljeća i pol u prošlost, što ga čini jednim od najstarijih hrvatskih pjenušaca u nacionalnoj povijesti. Ovo otkriće daje istraživačima neprocjenjiv uvid u ranu proizvodnju i konzumaciju ovih mjehurića koji su dugo bili dio hrvatske kulture.

Vjeruje se da su slavonski šampanjac stvorili majstori vinari sredinom 19. stoljeća i mogao bi dati tragove razvoja i distribucije ovih vina u Europi u to vrijeme. Također pruža priliku istražiti kako su se profili okusa mijenjali tijekom vremena i istražiti koje su sorte bile najpopularnije u različitim razdobljima.

Ova posebna boca pronađena je u jednoj staroj podrum, zajedno s drugim godinama zakopanim bocama, daje nam zanimljiv pogled na život u to doba. Moguće je da je čuvan za burna vremena ili možda za posebne prilike poput vjenčanja ili zabava. U svakom slučaju, stanje u kojem se nalazi sugerira da je savršeno očuvan zahvaljujući idealnim uvjetima u podzemnoj grobnici.

Netaknuta boca pjenušca

Prilikom izgradnje potpuno novog centra za posjetitelje u Slatini, došlo se do izuzetnog otkrića – netaknute boce pjenušca koja datira čak iz 1864.-1912. Ovaj nalaz daje konkretan dokaz o vrsti hrvatskog šampanjca dosad poznatog samo kroz povijesne zapise.

Boca je izvađena s dva metra ispod zemlje i tamo je vjerojatno bila pohranjena više od jednog stoljeća. Međutim, njegovo je stanje izvanredno s obzirom na starost, što je omogućilo povjesničarima da dalje istražuju ovu jedinstvenu vrstu hrvatskog pjenušca.

Važnost ovog otkrića ne može se podcijeniti jer baca svjetlo na običaje hrvatskih vinara prije nekoliko stoljeća. Analizom sadržaja ove bačve stručnjaci mogu steći uvid u to kako se tijekom vremena razvijala proizvodnja vina u ovom dijelu Europe. Pronađena boca također je simbol bogate hrvatske povijesne i kulturne baštine i obrtništva kojim su se Hrvati služili tijekom godina.

Osim toga, ovo bi otkriće moglo potaknuti napore da se ožive tradicionalne vinogradarske tehnike u Hrvatskoj i povećati interes za domaća vina među turistima i domaćim stanovništvom. Zaista je nevjerojatno kako tako mali artefakt može otkriti toliko toga o prošlosti cijele regije i nadamo se da i danas inspirira ljude!

Boca slatinskog pjenušca

Pronalazak boce slatinskog pjenušca od iznimnog je značaja za zajednicu i njezinu prošlost. Susjedna područja u Hrvatskoj u posljednje su vrijeme sve više cijenjena po proizvodnji kvalitetnih mjehurića. Razvoj Slatinskog pjenušca bio je jedno vrijeme u pauzi, ali ova boca potvrđuje da je riječ o jednoj od izvornih sorti koje se proizvode u zemlji. To je jedini cjeloviti primjerak "Slavonskog šampanjca" sačuvanog u mjestu.

Osim svoje povijesne važnosti, ova je boca primjer snage i otpornosti hrvatskog naroda koji se za očuvanje kulture i tradicije morao boriti protiv više političkih režima. Podsjeća da male sredine često mogu postići zapažene rezultate kada surađuju sa strašću i predanošću. To se očituje u iznimnom okusu i kvaliteti slatinskog pjenušca, koji je visoko ocijenjen od domaćih i inozemnih stručnjaka.

Ova boca također pokazuje da dok određene industrije mogu proći kroz razdoblja pada zbog vanjskih čimbenika, uz naporan rad, ustrajnost i kreativnost povratak je moguć. To nedvojbeno dokazuje boca slatinskog pjenušca, koja je pridonijela etabliranju reputacije regije kao one u kojoj se tradicionalno proizvode vrhunski pjenušci od visokokvalitetnog grožđa.

Mnogo sličnosti sa šampanjcem

Iako se slatinski pjenušac službeno ne naziva šampanjcem, on ima mnoga svojstva slična tradicionalnom francuskom pjenušcu poznatom po svom osebujnom okusu. Tome je uvelike pridonijela činjenica da je uspoređivana sorta kadarka koja se koristi u slatinskom pjenušcu Pinot Noir, grožđe s tankom kožicom, nježno i lako se ošteti, koje se široko koristi u izradi šampanjca. Uzgoj upravo ove sorte grožđa težak je zadatak – toliko da se u Hrvatskoj rijetko uzgaja i da se sada preferiraju druge, tvrđe sorte grožđa. No, nije uvijek bilo tako jer je grožđe kadarka nekada bilo vrlo popularno u hrvatskim vinogradima.

Slatinski pjenušac možda se ne može nazvati šampanjcem, ali ima dosta sličnosti s klasičnom francuskom verzijom zbog upotrebe sorti grožđa kadarke koje pokazuju mnoge sličnosti s Pinot Noir. Uzgoj ove sorte grožđa i dalje je težak izazov, ali to nije uvijek bio slučaj iu nekom su se trenutku masovno uzgajali u hrvatskim vinogradima.

Povijest slatinskog pjenušca

Slatina je područje u Hrvatskoj poznato po pjenušcima i drugim alkoholnim pićima. Povijest slatinskih vina seže u 1841. godinu, kada je njemački princ Georg Wilhelm Schaumburg-Lippe kupio veliko imanje od obitelji Pejačević. Ovo imanje obuhvaćalo je vinograde, voćnjake, poljoprivredna polja i mnoge šumske površine, uključujući i mjesto Slatinskog centra za posjetitelje gdje je pronađena prva boca slatinskog pjenušca.

Ove drevne šume još uvijek žive u Slatini, s drvećem poput Ulice kralja Zvonimira u središtu grada – nadomak podrum i restoran Stari podrum – dom nacionalno zaštićene divovske sekvoje Mamutovac. Ljudi su stoljećima pili vino iz ovoga vinove loze, što ga čini jednim od najstarijih vinogradarskih područja u Europi.

Proces proizvodnje vina lokalnih proizvođača jedinstven je i poseban - većina proizvođača još uvijek koristi tradicionalne metode gdje se grožđe iz svakog vinograda ručno bere i sortira prije fermentacije u drvenim bačvama. Nakon fermentacije svaka bačva se pojedinačno kuša kako bi se osiguralo da se proizvode samo vrhunska vina. Ova pažnja posvećena detaljima učinila je pjenušava vina s ovog područja svjetski poznatima po svom okusu i kompleksnosti.

Slatinski vinari također snažno vjeruju u održivost i korištenje lokalnih resursa u što većoj mjeri, nastojeći biti ekološki prihvatljivi uz visoke standarde kvalitete. Ove su prakse pomogle da se netaknuto šumsko područje očuva netaknutim, a istovremeno očuvala kulturna tradicija koja se prenosi generacijama.

Proizvodnja slatinskih pjenušaca

Proizvodnja slatinskih pjenušaca započela je 1864. godine, kada je podrum iz Starog Podruma pokrenula je proizvodnju ovog jedinstvenog pića na bazi sorte grožđa Kadarka. Unatoč početnim poteškoćama i sporom napretku zbog izazova uzgoja ove posebne sorte grožđa, proizvodnja je dobila prijeko potreban poticaj dolaskom novog upravitelja po imenu Otto Rockhror 1866. Rockhror je brzo obnovio i reorganizirao tvornicu, doveo novu tehnologiju i opremu te krenuli u agresivnu marketinšku kampanju za slatinski pjenušac. To se pokazalo uspješnom strategijom, brzo je pokrenula proizvodnju i Slatinu učinila jednim od vodećih proizvođača pjenušaca u istočnoj Europi.

Jedinstvenost slatinskih proizvoda nije samo u okusu već iu aroma od grožđa kadarke, ali iu posebnoj kombinaciji s domaćim jelima poput pečenja janjetina ili ćevapčići (mljeveno meso na žaru). Kaže se da ova kombinacija stvara simfoniju za okusne pupoljke kao nijedna druga! Nadalje, zahvaljujući suvremenim metodama proizvodnje, uključujući i odležavanje nekih boca više od tri godine, Slatina je postala još popularnija među vinskim znalcima koji cijene njenu suptilnu slatkoću i puninu okusa.

Bogato nasljeđe puno postignuća i priznanja

Na uglednoj Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1881. godine posebno priznanje dodijeljeno je Georgu Wilhelmu Schaumburg-Lippeu za proizvodnju slatinskog pjenušca. Ovaj značajan događaj označio je početak slavne povijesti vinogradarstva, uglavnom zahvaljujući izvanrednim postignućima Otta Rockhrora. Ottoova vještina i preciznost dodatno su prepoznati u narednim godinama; nagrađen je brončanom medaljom s likom Leopolda I. na Sajmu znanosti i industrije u Bruxellesu, Belgija, 1888. godine, a dvije godine kasnije brončanom medaljom s likom Franje Josipa I. na Poljoprivrednoj i šumarskoj izložbi u Beču.

I ne samo to, Otto je 1894. godine dobio i srebrnu medalju s likom Franje Ferdinanda od Udruge za promicanje poljoprivrednih znanja iz Beča. Ta su odličja s ponosom izložena u najstarijem hrvatskom muzeju posvećenom slatinskom pjenušcu – Slatinskom zavičaju Muzej – zahvaljujući Ottovoj praunuci Jasni Nosso koja je donirala njihovo čuvanje.

Tu je i drvena bačva koja se od 1885. godine koristi za proizvodnju slatinskog pjenušca, ali i još noviji dodatak ovoj znamenitoj zbirci – stara boca koja je nedavno otkrivena i predana u muzej radi proučavanja i povijesne dokumentacije. .

Priča o slatinskom pjenušcu otkriva bogato nasljeđe prepuno postignuća i priznanja. Podsjeća nas da je moguće kroz predanost i naporan rad stvoriti nešto izvanredno; Ne samo da možete stvoriti nešto sjajno, već usput možete biti i nagrađeni za svoj trud.

Zato je toliko važno slatinskim pjenušcem odati počast postignućima Otta Rockhrora, koja čuvaju ova odličja izložena u Zavičajnom muzeju Slatina; ne samo zato što pokazuju iznimnu izradu, već i zato što naglašavaju koliko smo daleko stigli danas i inspiriraju nas na veće visine u budućnosti.

Važan dio procesa proizvodnje vina

Otto Rockhror bio je bitan dio procesa proizvodnje vina za Stari podrum, a podrum u Slatini. Nakon njegove smrti 1909. vlasništvo nad poduzećem prelazi u ruke grofa Draškovića. Međutim, 1912. proizvodnja je već prestala, a oprema je prebačena u Mađarsku.

To je značilo kraj uzgoja grožđa kadarka u Hrvatskoj, no koliko je važna i rasprostranjena u vinogradarstvu govori činjenica da se drugdje još koristi. Postala je ikona posebno u Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji, gdje se najčešće uzgaja u Vojvodini zbog svoje sličnosti s krajolikom Slavonija.

Podrijetlo ove sorte je pomalo nejasno, ali prema najnovijim podacima, vjerojatno se radi o mješavini turskog papazkarasija i srpskog skadarskog grožđa koje su na sjever donijeli Srbi bježeći od osmanske vlasti. Do danas je kadarka bitan sastojak kvalitetnih vina diljem istočne Europe i hvaljena je zbog svog dubokog okusa koji se može pripisati njezinoj bogatoj povijesti koja se proteže stoljećima.

Simbol preporoda i nade

Stari podrum podrum u središtu Slatine simbol je preporoda i nade, jer je tu ponovno otkriven davno izgubljeni gradski pjenušac. Ivan Halas, vinar iz okolice, kupio je podrum i pripadajućim vinogradima, odlučni obnoviti i oživjeti slatinsku povijesnu proizvodnju pjenušaca. Ivanov naporan rad i predanost isplatili su se jer je njegov trud nagrađen brojnim nagradama tijekom godina.

Ivan je neumorno radio kako bi Slatina ponovno zauzela mjesto jednog od najslavnijih europskih proizvođača pjenušaca. Učinio je to pažljivo rekreirajući tradicionalne proizvodne metode koje su koristili vinogradari u prošlim danima – uključujući ručno branje grožđa iz lokalnih vinograda oko Slatine i strpljivo odležavanje vina u bocama tijekom mnogih mjeseci kako bi se proizveo izvrstan pjenušac dostojan svog Slavenska šampanjska baština.

Zahvaljujući Ivanovoj predanosti, proizvodnja slatinskih pjenušaca danas je poznata po svojim posebnim profilima okusa – od delikatnih citrusnih nota do složenijih orašastih prizvuka koji ljubitelje finih vina čine svjetskim oduševljenjem.

U podrum od Starog podruma posjetitelji mogu dobiti vođene ture i leren o povijesti i umijeću iza ovog jedinstvenog oblika proizvodnje vina. Nadalje, mogu se kupiti i butelje napravljene prema vlastitim receptima Ivana Halasa i neka odlična vina ukus dok uživate u opuštajućem poslijepodnevu s prijateljima ili obitelji u jednoj od najljepših regija u Slavonija.

Izvanredan nalaz

Izuzetan nalaz boce iz prošlosti nedavno je potresao grad Slatinu. Do otkrića je došla lokalna vinarija Stari podrum, koja je tragala za reliktima prošlosti, a pokazalo se uzbudljivim i jedinstvenim iznenađenjem. Vjeruje se da je boca izrađena između 1864. i 1912. godine, iako je točna godina još neizvjesna. Trenutno je to jedini potpuno očuvani primjerak na ovom području.

Nakon otkrića ove relikvije, gospodin Halas progovorio je lokalnim novinskim kućama o stanju boce i svojim planovima za budućnost. Rekao je da su zbog neadekvatnih uvjeta skladištenja u vinariji odlučili bocu odnijeti u Zavičajni muzej u Slatini, gdje bi mogla ostati sigurna i zaštićena. Vjeruje se da je dosad pronađena samo jedna boca, no možda ih se čeka još otkrića.

Stručnjaci sada pobliže promatraju ovaj drevni artefakt kako bi točnije odredili njegovu starost i proučili sve oznake ili nijanse koje bi mogle pružiti tragove njegovom podrijetlu. Njegova je važnost dvostruka – ne samo da predstavlja fascinantan dio povijesti iz prošlosti našeg područja, već dovoljno govori o tome koliki je napredak postignut kroz vrijeme i koliko još možemo ići ako nastavimo s našim naporima danas.nastavi.

Pjenušavo i ostalo vino iz Hrvatske

Hrvatski šampanjac iz Slatine jedinstven je i tradicionalan pjenušac koji se u gradu proizvodi od kraja 1800. stoljeća. Izrađuje se istim metodama i sastojcima kao i drugi šampanjci Pinot Noir en Chardonnay grožđa i dug proces vrenja. Hrvatski šampanjac u svojoj srži nudi a aromatičan i svježi bouquet voćnih okusa s ugodnim retrookusom. Krajnji rezultat je lagano piće s puno mjehurića u kojem se može uživati ​​tijekom cijele godine!

Ovo izvrsno piće zaslužilo je mjesto među nekima od najpoznatijih svjetskih pjenušavih vina zbog svog jedinstvenog profila okusa i sastava. Svijetlo žute boje, sa aromaSastoji se od zrelih jabuka, zelenih krušaka i bijelog cvijeća, što ga čini lakim za kombiniranje s gotovo svim namirnicama ili grickalicama. Njegov istančan okus spaja svježinu i... kiselost za ugodno iskustvo ispijanja pića. Osim toga, ovaj hrvatski pjenušac ima nizak udio alkohola, što ga čini savršenim za društvena događanja i ležerna okupljanja.

Posjet samoj Slatini također nudi turistima mogućnost kupnje boca izravno od proizvođača – osiguravajući tako najbolje ponude za kvalitetne proizvode! Za one koji zaista žele probati nešto posebno, postoje turističke tvrtke koje posjetiteljima nude vođene degustacije vinarija u Hrvatskoj – čineći njihovo putovanje još nezaboravnijim!