Najpopularniji bijela vina biti u Hrvatskoj Pošip, Graševina, grk, Vugava, Škrlet, Istarska malvazija. I dok su u nastavku navedene neke autohtone hrvatske sorte bijelih vina, ima ih mnogo više, jer se procjenjuje da u Hrvatskoj postoji više od 130 autohtonih sorti vina. Ali koji od ovih bijela vina znaš li već
Pošip
Pošip je autohtono hrvatsko grožđe koje je slučajno otkriveno na otoku Korčuli. Iako se uzgaja iu drugim krajevima Dalmacije, vinova loza se još uvijek dosta uzgaja na Korčuli, a najbolje rezultate postiže u vinogradima oko sela Smokvica i Čara.
Najbolje verzije Pošipraznolikost će biti puna i harmonična uz savršenu ravnotežu između alkohola i kiselina. Obično su zlatnožute boje s voćnim okusom aromaod marelica, badema, mediteranskog bilja, smokava i citrusa. Pošipvina savršeno idu uz većinu dalmatinskih jela, nap vis i školjke, a odležana na hrastovini dobro ide uz hobotnicu ili teletinu.
Također se dobro slaže s sir i usoljeno meso. Pošip bilo je prvo bijelo grožđe iz Hrvatske sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom.
Graševina
Graševina hrvatski je naziv za srednjoeuropsku sortu rizlinga (poznatu i kao laški rizling, olaszrizling, talijanski rizling) koja nije autohtona u zemlji, ali daje najbolje rezultate u Hrvatskoj.
Također je glavno hrvatsko grožđe za bijelo vino, budući da čini četvrtinu svih vinove loze koji su tamo posađeni. Graševina karakterizira ugodan, voćni i cvjetni aroma's, živahno kiseline, blago gorkasti okus, punoća i harmonija.
Vina se kreću od pjenušavih, suhih (svježih, ali i hrastovih) do poluslatkih i kasno ubranih gemišta. Ova su vina vrlo raznovrsna pa ih je moguće sljubiti uz svako jelo u jednoj večeri.
Pinot Sivi / Sivi pinot / Sivi pinot
Pinot Sivi je hrvatska varijanta Sivi pinot, također poznat kao pinot sivi i Grauburgunder, bijela je sorta grožđa za koju se vjeruje da potječe iz Burgundije, no grožđe je pokazalo nevjerojatan potencijal u kontinentalnoj Hrvatskoj, pa se ovo grožđe često uzgaja u Hrvatskoj Slavonija posadio i proizveo izvrsna vina.
Gusta su i koncentrirana, s tipičnim notama bijelog cvijeća, meda, đumbira, marelice, limuna, bilja i suhog voća. Vina su većinom suha uz poneku suhu sortu. Obično su puni i dobro idu uz perad, pernatu divljač i svinjetinu.
U mirisu cvjetne note cvijeta, bijelog voća citrusa i kruške. Bogat osjećaj u ustima, pun nota zrelog voća, tropskog voća poput nota ananasa. Uz bogatstvo mediteranskog bilja. Završnica je mineralna, duga i puna.
Traminac / Gewürztraminer
Traminac je hrvatski naziv za još jednog od srednjoeuropskih favorita za bijelo vino, sorta poznata na njemačkom kao Gewürztraminer. Naziv sorte potječe od imena sela u Južnom Tirolu, njemačkog govornog područja sjeverne Italije pod nazivom Tramin, ali nažalost ne možemo točno reći odakle je sorta izvorno došla.
Ima dugu i kompliciranu genetsku povijest, dodatno kompliciranu činjenicom da je genetika ove sorte izuzetno komplicirana i da su se u regiji vodili mnogi ratovi, a u prošlosti se ovo vino nazivalo jednostavno Traminac, to je ime promijenjeno u Gewürztraminer. “Gewürz” znači začin ili parfem, pa vam daje predodžbu o tome kakvo je vino zapravo.
Tijekom duge povijesti ove sorte u Europi, raširena je po cijelom kontinentu, a mnogo kasnije prenesena iu novi svijet vina. U Hrvatskoj se ovo vino uglavnom proizvodi u Erdutskom i Iločkom kraju zahvaljujući dobrim klimatskim uvjetima i plodnom tlu duž Dunav ovo grožđe dobro uspijeva.
Radi se o ekstraaromatičnom vinu, s buketom ruža, ličija i marakuje, a u Hrvatskoj ga ponekad nazivaju i “ženskim vinom”. Može se piti samostalno, kao aperitiv, ali i kombinirati s masnijim jelima, poput foie gras, finih sireva i finih deserta.
Istarska malvazija
Istarska malvazija je autohtona hrvatska sorta bijelog grožđa koja se uglavnom uzgaja u Istri, gdje se uglavnom koristi u sortnoj proizvodnji. Ova vina pogodna za hranu obično su svježa i voćna, s mineralnim notama i... aromaod zelene jabuke, bagrema i marelica.
Dok se većina sorti uživa u mladoj dobi, neki proizvođači odzrijevaju dulje u hrastovim, bagremovim bačvama ili amforama kako bi dobili nešto drugačiji izraz. malvazija-vina se izvrsno slažu s bijelom ribom, drugim vrstama morskih plodova, ali i s raznim jelima spravljenim od bijelog istarskog tartufa.
Osim u Istri, vinova loza se uzgaja iu nekim dijelovima Slovenije i talijanske regije Friuli-Venezia Giulia.
Škrlet
Škrlet smatra se autohtonim hrvatskim bijelim grožđem. Iako mu je podrijetlo nepoznato, ovo kasnozrelo grožđe prvi se put spominje 1856. godine. Uzgaja se uglavnom u Pokuplju i Moslavini, a najbolje rezultate daje na južnim padinama koje imaju dovoljno sunca tijekom cijele godine. Iz Škrlet je obično svježe i svježe mlado vino, koje karakterizira svijetložuta boja s tipičnim zelenim nijansama.
Tipično pokazuje cvjetne i voćne note zelene jabuke, kruške i žute šljive, koje nadopunjuju svijetlu kiselost. Vino ide uz lagana jela poput slatkovodne ribe, tjestenina ili glavna jela od peradi. Zanimljivo je da ime grožđa dolazi od njemačke riječi scharlach (šarlah), zbog tipičnih crvenih točkica koje se povremeno pojavljuju na loza da se pojavi.
grčki / Grk Bijeli
Grk odn Grk bijeli je autohtono hrvatsko grožđe s otoka Korčule koje se uglavnom koristi u proizvodnji suhog bijela vina. Grožđe rijetko daje velike prinose i uglavnom se uzgaja na pjeskovitim tlima u okolici grada Lumbarde.
Budući da je naziv Grk u prijevodu grčki, dugo se vjerovalo da je grožđe podrijetlom iz Grčke, no novija istraživanja proturječe toj ideji i Crljenak kaštelanski navode kao jedini blizak ovom rijetkom i jedinstvenom hrvatskom grožđu.
Također, riječ g rk može se grubo prevesti kao gorko – suptilna kiselost uobičajena je karakteristika vina Grk. Većina Grk vina su mineral en aromatičan, s pikantnim nijansama i dobrom ravnotežom između kiselosti i šećeri. Zanimljivo je da grožđe Grk ima samo ženske funkcionalne dijelove, što znači da ga treba saditi zajedno s drugim sortama vinove loze.
U Lumbardi se obično koristi zajedno sa Plavac mali kultiviran. Grk se prirodno slaže uz bijelu ribu i školjke, ali može i dobro pristajati rizoto's, jela od tjestenine i stara sir.
Maraština
Iako se pretpostavljalo da Maraština je autohtono hrvatsko grožđe, istraživanja su pokazala da je usko povezana s Malvazija del Chianti. Maraština je u nekim dijelovima Hrvatske poznatiji kao Rukatac. Ipak, ovo kasnozrelo grožđe dosta se uzgaja u hrvatskoj Dalmaciji, posebice u okolici Šibenika te otocima Hvaru, Lastovu, pelješac i Korčule.
Mararaština se uglavnom koristila kao mješavina grožđa za izradu cuvée vina, ali se u novije vrijeme pokazala kao izvrsna sorta grožđa u proizvodnji sortnih vina. Ova vina koja se lako piju obično su voćna i mirisna aroma's suhog voća i meda. Odlično se slažu s bijelim mesom, plodovima mora, vis, rizoto's i sir.
Grožđe se koristi i u proizvodnji hrvatskog desertnog vina Prošek.
Muškat Momjanski
Muškat Momjanski je vino zaštićenog podrijetla proizvedeno u blizini Momjana u Istri. Vina su napravljena od sorte Muscat, točnije sorte Muscat Blanc à Petits Grains. Jedinstvena kombinacija mikroklime i tla oko Momjana pokazala se posebno pogodnom za uzgoj muškata.
Vjeruje se da je grožđe doneseno iz Italije 1200-ih i da je kroz povijest prilagođavano, dobivajući svoj osebujni karakter. Vina proizvedena u regiji su bogata i aromatičan a može varirati od svijetlo žute do zlatne. Grožđe se koristi u proizvodnji cvjetnih i voćnih suhih vina te intenzivnijih desertnih vina, koja se obično aromanote grožđica, suhih smokava i meda.
Ova vina mogu biti označena i kao arhivsko vino ako su odležala najmanje pet godina. Muškat momjanskivina postaju najbolja u hladnjaku služio. U njima se može uživati kao aperitiv, a dobro se slažu s voćnim slasticama, posebice pitama, pudinzima i savijačama.
Vugava
Vugava je autohtono hrvatsko grožđe koje dolazi s malog otoka Visa. Sorta se uzgaja isključivo na otoku gdje rano dozrijeva u toploj mediteranskoj klimi i uspijeva na terasastim terroir oko Komiže. Na Vugava bazirana vina su zlatnožuta, svježa i aromatičan.
Kiselost je obično niska, udio alkohola visok i vina će općenito imati visok udio šećera. To aroma podsjeća na zrelo voće, marelice, breskve i med, ponekad s notama citrusa i bilja. Vugava ima dugu povijest na otoku i vjeruje se da su ga donijeli stari Grci.
Osim u sortama i bijelim kupažama, grožđe se koristilo i za prošek – dalmatinsko desertno vino od suhog bobičastog voća. Vugava rijetko se koristio u rinfuznim vinima. Iako rijetko, oduvijek je poznato kao visokokvalitetno, vrhunsko hrvatsko grožđe. Vugavavina najbolje odgovaraju domaćoj kuhinji.
Odlično se slažu s plodovima mora, uključujući školjke i bijelu ribu, ali dobro se slažu i s peradom, salatama, svježim voćem te ovčjim ili kozjim sirom.
Žlahtina
Žlahtina je autohtona hrvatska sorta vinove loze koja se uzgaja gotovo isključivo na otoku Krku, uglavnom u okolici Vrbnika. Grožđe se koristi u proizvodnji laganih i osvježavajućih bijela vina koji su namijenjeni za uživanje u mladima.
Obično pokazuju cvjetne i citrusne arome upotpunjene mineralnim notama i uravnoteženom kiselinom. Žlahtina ide dobro uz ovčji sir, vis– i jela od plodova mora, ali i s bijelim mesom i janjetinom. Naziv žlahtina dolazi od slavenske riječi žlahten, što se prevodi kao dragocjen ili plemenit, što možda ukazuje na važnost grožđa u antičko doba.
Debit
Debit kasno je bijelo grožđe za koje se vjeruje da je porijeklom iz sjeverne Dalmacije. Uglavnom se koristi u svakodnevnim laganim sortnim vinima ili kao kupaža grožđa, obično u kombinaciji s drugim regionalnim sortama. Najbolji izrazi Debit dolaze iz prominskog i drniškog vinogorja. Početkom 20.st Debit cijenjena sorta grožđa, ali je polako gubila svoj prestižni status i do ranih 1990-ih uglavnom se proizvodila dugom maceracijom, što je rezultiralo neupečatljivim i bljutavim bijela vina.
Sredinom 1990-ih nekoliko je proizvođača odustalo od duge maceracije i pokrenulo živahnu i aromatičnu bijela vina proizvoditi sa svijetlom kiselošću i osebujnim mineral lik. Kasna berba Debitgrožđe se ponekad koristi u bogatim i koncentriranim desertnim vinima, dok su neki proizvođači čak uvidjeli potencijal grožđa za proizvodnju iznimnih pjenušaca. Još uvijek se vjeruje da grožđe potječe iz Hrvatske, iako bi alternativno ime Puljižanac — grubo prevedeno kao osoba iz Apulije — moglo sugerirati talijansko podrijetlo.
Debit vina pristaju uz jela od janjetine ili ribe.
Bratkovina Bijela
Bratkovina Bijela, ponekad nazivana i Bratkovina Blatska, smatra se autohtonom sortom otoka Korčule. Iako još nije moguće precizno utvrditi podrijetlo ovog grožđa, činjenica da je spontano križanje Bratkovina Bijela en Zlatarica Blatska rezultirala je Pošip te da su te tri sorte gotovo isključivo vezane za otok Korčulu. Ove činjenice stoga podupiru pretpostavku da je Bratkovina Bijela dolazi s Korčle.
Riječ je o vinu za fritaje koje se odlično slaže uz riblja jela i plodove mora kao što je dalmatinski specijalitet brudet i dr. vis- i školjka, ali i uz jela od povrća i tjestenine. Bratkovina Bijela zadovoljit će i najistančanije ljubitelje vina.
Zlatarica
Zlatarica je prava autohtona hrvatska sorta grožđa. Poznato je i po sinonimima Zlatarica Bijela, Zlatarytza i Zlatharitza. Prema DNK analizama obavljenim 2002. roditelj je pasmine Pošip. Ovo vino ne treba miješati s genetski drugačijim Zlatarica Vrgorska sorta.
Zlatarica je gotovo zaboravljena bijelo vino iz Hrvatske. No, ovaj drugi polako postaje sve popularniji i poznatiji. Posljednjih godina, Zlatarica Zato je napravljen svojevrsni povratak. Svježe je bijelo vino a ponekad se miješa s drugim tipovima hrv bijelo vino.
Vino je to koje odlično ide uz škampe, sushi i juhu od povrća.
malvazija Dubrovnik
Dugo se smatrala lokalnom sortom dubrovačkog kraja, no novija znanstvena istraživanja pokazala su da je član velikog Mediterana. Malvazija-obitelj, to
također se može naći u nekoliko drugih zemalja kao što su Italija i Španjolska. U Hrvatskoj je dokazano jedna od najstarijih sorti jer se njeno ime spominje u dokumentima Dubrovačke Republike iz 14. stoljeća. danas je njegov uzgoj ograničen na usko područje dubrovačke i konavoske okolice. Zbog svog oblika, rastresitog grozda i debele kožice pogodno je za proizvodnju tradicionalnog prošeka – slatkog vina od poluprosušenog grožđa.
Lako gradi visok sadržaj šećera, pa su slatka vina od malvazije vrlo slatka, au isto vrijeme i vrlo jaka. AromaAtraktivni su, od mednih nota, preko kandiranih agruma, mješavina likera sa suhim smokvama i orasima.
Kujundžuša
Podrijetlo od Kujundžuša nije poznata, ali se smatra lokalnom sortom. Prema predaji, ime je dobio po turskoj riječi (zlato) koja opisuje zlatnu boju grožđa u fazi zrelosti, a prema tome i po drugoj, po prezimenu Kujundžića, kao jednog od njegovih prvih proizvođača. Uzgaja se isključivo u podregiji Dalmatinske zagore, u okolici grada Imotskog.
Kao Žlahtina daje meka vina s blažim kiseline, pa ga njegov blagi karakter čini lakim za piće i vrlo popularnim u regiji porijekla, gdje njegova zastupljenost vinograda iznosi čak 90%. To aroma je diskretan, sa: mekim voćnim tragovima pomiješanim s blagim minerali. Laganog okusa, s alkoholom u rasponu od 11% do 12% i ne previše izraženim kiseline.
rizling
Rajnski rizling je sorta koja je stoljećima prilagođena prohladnom njemačkom podneblju iu takvom ili sličnom podneblju postiže najbolje rezultate. Međutim, činjenica je da, kao i sa Chardonnay, posjeduje svojstvo izvrsne prilagodljivosti drugim potpuno drugačijim geoklimatskim uvjetima.
U onim krajevima Hrvatske s hladnijom klimom, otpornost na loza cijenjena na niskim temperaturama, koja lako podnosi sve rjeđu pojavu zimskih temperatura do minus 20°C. Prinos je umjeren do visok ovisno o nekoliko čimbenika, uglavnom geografskih.
Normalna godina u hrvatskim kontinentalnim uvjetima može lako doseći 10.000 litara po hektaru. Rizling ima jedinstvenu sposobnost postizanja visokog sadržaja šećera u zrelom grožđu uz zadržavanje vrlo visokog sadržaja kiseline, često i do 15 grama po litri. Zbog ovog svojstva i naravno sofisticiranosti aroma, gotovo je idealna sorta za sve vrste predikata, a kasna berba bila bi poželjan minimum.
U Hrvatskoj se mogu pronaći tri stila. Jedno je vrlo lagano, osvježavajuće i blago kiselkasto vino, obično rezultat redovite berbe u sjevernim krajevima. Sa zapadnih dijelova kontinentalne Hrvatske lagana je i osvježavajuća, s istoka zrela i jaka.
Sauvignon Blanc / Sauvignon Bijelis
Sauvignon se uglavnom uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je zastupljen u svim podregijama, ali se uspješno uzgaja i u primorskoj Hrvatskoj, posebice u Istri.
U kontinentalnim krajevima prelazi u vino samostalno, bez miješanja s drugim sortama, u većini slučajeva je namijenjeno brzoj konzumaciji, dok se manji dio kvalitetnije vinificira na način koji zahtijeva kraće ili duže sazrijevanje.
Rijetko dospijeva u drvene bačve (barrique), uglavnom u slavenskoj subregiji, ali i kao takav pokazuje zanimljive rezultate jer uspješno pojačava osvježavajući karakter vina. aromaNose ogrozda, svježe pokošene trave, bazge i minerala, kao i svježina, sočnost i slatkoća okusa, ostaju glavno sidro.
Hrvatski sauvignon blanc često je bogat mirisom bazge.
Pušipel / Moslavac
Pušipel of Moslavac je bijela sorta grožđa koja se uzgaja u najsjevernijem hrvatskom kraju Međimurju. To je međunarodno grožđe koje se također javlja u Tokaju (Furmint), Sloveniji (Šipon) i Austriji (Mosler) u Mađarskoj.
Grožđe se uglavnom koristi za suho bijela vina, ali također može proizvoditi vrhunske deserte i pjenušave stilove. Suha vina proizvedena od Pušipel su svijetlo žute, mineral, svježe, lagano i lako se pije. Obično imaju voćne i citrusne note koje podsjećaju na zelene jabuke, limun i limetu.
Kiselost je umjerena ili visoka, dok je sadržaj alkohola općenito nizak. Ova vina dobro idu uz različita jela. Mogu se kombinirati s laganim zalogajima i zalogajima ili s težim regionalnim specijalitetima. Prvi pisani zapis o Pušipel potječe iz prve polovice 19. stoljeća.
Obično se nazivao Moslavec ili Šipon, a njegov puni potencijal bio je uvelike zanemaren. Grožđe je postalo poznato strategijom brendiranja koja se pojavila 2000-ih. Moderni vinari koristili su najbolje vinove loze, odabrao ime Pušipel i poboljšane tehnike proizvodnje vina Pušipel preimenovati u vodeću međimursku sortu grožđa koja daje vrhunska vina.
Prč
Prč je kvalitetno suho bijelo vino iz hvarskog vinogorja specifičnog okusa. Suha je bijelo vino karakterističnog okusa proizvedeno od rijetke, autohtone sorte muskatnog grožđa Prč. Proizvodi se u srednjoj Dalmaciji od autohtone sorte hvarskog muškata u mjestu Sućuraj. Pravo je otočko vino. Vino je zlatnožute boje, intenzivnog jakog okusa i specifične arome muškatnog oraščića.
Vinifikacija započinje obradom ručno odabranog grožđa u pneumatskoj preši pod kontroliranom fermentacijom, a zatim u malolaktičkoj fermentaciji od 16-18 stupnjeva. Prije punjenja u boce ovo vino često odležava minimalno dvanaest mjeseci kako bi dobilo specifičnu aromu okusa.
Ovaj bijelo vino idealan je za kombiniranje uz lagana jela poput bijelog mesa i vis.
Cetinka
Cetinka je autohtona hrvatska bijela sorta. Uglavnom se uzgaja na Korčuli. Ima zreli grozd velik do vrlo velik, težine od 200 do 3000 g. Listovi cetinke su piramidalnog ili stožastog oblika s dva do tri viseća krilca i imaju labave do zbijene, duge i debele grozdaste stabljike.
Zrele bobice su srednje velike, okrugle do jajolike, zelenožute boje i boje jantara na osunčanoj strani. Kožica je mekana, neprozirna i ima sočno kiselkasto meso. Cetinka se često uzgaja na vlažnom tlu i daje visoke prinose prosječne kvalitete. Daje bolju kvalitetu na dobro osvijetljenim mjestima i toplijim mikroklimatskim uvjetima.
Općenito uspijeva u svim tipovima tla, iako preferira plodno, toplo i vodopropusno tlo. To je sorta mediteranske klimatske regije.
Okus vina je lagan i osvježavajući, a boja je zeleno-žuta. Sadrži približno 12% alkohola i približno 5 g/l ukupne vinske kiseline. Otpornost na pepelnicu i peronosporu je umjerena, a slaba na Botrytis. Vinska kobasica također se često koristi kao vino za cuvée za izradu mješavine vina.
Chardonnay
Chardonnay je prirodno pun i mekan i ima malo kiseline. Ova sorta grožđa nikad nema isti okus, iako se uzgaja diljem svijeta. Grožđe poprima okuse mjesta na kojem raste. Ipak postoji sličnost između svih njih chardonnay vina. Uvijek pružaju mekan osjećaj u ustima.
To je lako grožđe koje se nalazi u cijelom svijetu. Sorta grožđa se lako prilagođava klimi i tlu na kojem raste. To je rano sazrijelo grožđe koje daje izvrsne rezultate u hladnim i toplim uvjetima. Vina koja dolaze iz a cool klima je svježa, poput jabuke i sadrži agrume i visoku kiselost. Topliji krajevi proizvode vino u kojem prevladavaju breskve, dinje, ananas i citrusi.
Snaga ove sorte grožđa je u tome što može proizvesti prekrasna vina u svim klimatskim uvjetima. Stil od chardonnayVino se stoga može jako razlikovati po regiji: od orašastih, teških i masnih do trljasto svježih i blago cvjetnih ili egzotičnih. Zbog ove raznolikosti ovo vino nikada neće dosaditi. Uvijek ima drugačiji okus! Zahvaljujući ovim posebnim svojstvima, može se naći u svakoj vinskoj zemlji.
Jarbola
Jarbola je prava autohtona hrvatska bijela vrsta vina koja se uglavnom može naći na Kvarneru. Zreli list ovog grožđa je srednje veličine. Grozd je srednje veličine, kupast, zbijen. Zrele bobice su srednje veličine, okrugle, zeleno-žute boje. Peteljka je srednje duga i zelenkasta. Štapići su dugi, jaki, boje lješnjaka. Bobice od jarbola su kratke ili srednje dužine.
Zahvaljujući opsežnoj DNK analizi 2003. godine utvrđeno je da je Jarbola je prava bijela hrvatska sorta grožđa. Do tada je to bilo gotovo izumrlo bijelo grožđe. DNK analiza pokazala je da se radi o jedinstvenoj sorti i prava je sreća što je prepoznata u starim vinogradima na obroncima Ćićarije. Od dvadeset pronađenih vinove loze napravljen je sadni materijal, nakon čega se grožđe postupno proširilo Istrom i Kvarnerom.
Jarbola proizvodi vina dobre kvalitete, puna i svježa, s visokim aromatičan potencijal i pogodan za kombiniranje. Osvježavajuće je, blijedo žute boje kroz koju prolazi zelena nijansa i voćno cvjetnog mirisa s izraženim komponentama zelene jabuke. Od grožđa se proizvodi vino koje podsjeća na vrhunsko vino.
En crna vina od?
Pronađi te bijelo vino nije ukusno? Nema problema! Hrvatski crno vino ima dugu i bogatu tradiciju još od starih grčkih doseljenika koji su zasadili vinograde duž dalmatinske obale. Rimsko Carstvo je kasnije preuzelo i proširilo te vinograde, a neka od najboljih hrvatskih vina navodno je pio nitko drugi nego sam car Dioklecijan.
Danas hrvatska vina doživljavaju svojevrsnu renesansu, sada sve više ljudi uživa u slasticama crna vina otkrijte što ova prekrasna zemlja ima za ponuditi.
U Hrvatskoj postoji mnogo različitih sorti crno vino proizvedeno, u rasponu od laganih i voćnih do punih i robusnih. Neke od najpopularnijih vrsta su Plavac Mali, cabernet sauvignon, Blaufränkisch / Frankovka, Merlot, Teran en Zinfandel.
